#tihasnaga je nježnost

Ima taj restoran koji posebno volim, s velikom taracom uz more i pogledom na jedrilice i barke. Tibor je bio beba od par mjeseci, ušuškan u kolicima, porodiljni dopust se sada, iz današnje perspektive čini kao najljepši godišnji odmor. Trebalo mi je malo vremena za mene, što često prakticiram pa sam sjela za prvi slobodan stol uz more i uživala u pogledu koji me svaki put jednako oduševi kao prvi.

Tada su došli, ruka pod ruku njih dvoje. Laganim korakom, kako već dirigiraju kasne sedamdesete godine, smjestili su se stol preko puta moga. Promatrala sam ju opčinjeno kako rukom provjerava frizuru, popravlja pramen sasvim sijede kose, iako se tu ništa nije trebalo popravljati. Bila je savršena, u lanenoj haljini i laganom nebesko plavom sakoiću, nalakiranih noktiju jednake boje kao tanki struk bisera oko vrata s odsjajem tog sunčanog dana i mora oko nas.

Nasmiješeni, pričali su o buri koja dolazi, o limunu u džardinu, o njegovoj košulji, svježoj ribi i susjedovom psu. Zajedno su proučavali jelovnik, odmicali ga, pripicali očima, mijenjali naočale. Nisam uspijevala maknuti pogled s njih, iako mi se činilo da sam i više nego nepristojna. Ustala sam, pomalo nesvjesna što činim i došla za njihov stol. Riječi su samo izlazile iz mene: „Oprostite ako sam nepristojna i oprostite što vas prekidam usred objeda, ali ja vam moram reći da divno izgledate. Uljepšali ste ovaj dan i ovo mjesto svojom pojavom.“

Njene oči su se razveselile, osmijeh raširio i dugo mi se zahvaljivala što sam je vratila u davne dane njene mladosti. Iskra u njenim očima nakon mojih izgovorenih riječi me raznježila jednako kao što su moje riječi nju. Ta me iskra dugo, dugo pratila. To je moja tiha snaga. Nježnost. Ona me razoružava, pa je rado i uvijek koristim da razoružam i druge. Kao što voda protičući zaglađuje i brusi oštro kamenje, tako nježnost, ukomponirana u riječ, pogled, blagi dodir i osmijeh, brusi loša raspoloženje, nervozu u prometu, čekanja u redovima i stresne dane u uredu. Zaboravimo kako nam malo treba da popravimo raspoloženje, i svoje i tuđe. Samo malo nježnosti. To je moja tiha snaga koju se trudim jednako nježno prenijeti i na svoje mališane. A što je vaša tiha snaga?

Vildana

Nježnost je jedan primjer tihe snage. Jer voda nježno svrdla svoj put i u najtvrđoj stijeni. Budi kao voda. Budi kao Kala.